KOPAONIK - Najveći planinski masiv u Srbiji; pruža se od severozapada ka jugoistoku oko 75 km, dosežući u srednjem delu širinu oko 40 km.
Najviši deo je prostrana površ Ravni Kopaonik, oko koje se dižu Suvo Rudište sa Pančićevim (Milanovim) vrhom (2017 m) na kome je Pančićev mauzolej, Karaman (1934 m), Gobelja (1834 m) i dr. Jugoistočno od Suvog Rudišta greben Kopaonika je sužen i rasčlanjen u niz plasastih uzvišenja: Čardak (1590 m), Šatorica (1750 m) i Oštro koplje (1789 m), između kojih su široke presedline.
Na Kopaoniku je najrasprostranjenija raskomadana šumsko-pašnjačka zona središnje Srbije. Na višim delovima je četinarska smrčeva i jelova, a po stranama bukova i hrastova šuma.
Stočarstvo je glavno zanimanje stanovništva, a u novije vreme rudarstvo i turizam. Kopaonik je već u srednjem veku bio rudarska oblast, pa su iz tog perioda ostali mnogi potkopi, nazivi i rudarski alati. Rudarstvo je obnovljeno u novije vreme, naročito u Trepči.
Danas je na Ravnom Kopaoniku veliki turistički planinski centar, sa brojnim smeštajnim kapacitetima, sistemom smučarskih staza i žičara i drugom infrastrukturom. Drugi takav kompleks se razvija kod sela Brzeća na istočnoj padini, gde u hotelima, apartmanima i kućama ima oko 1.000 ležaja.
Sa zapadne strane, od Ibarske magistrale, vode dva puta za Ravni Kopaonik, jedan od Biljanovca uz Jošaničku reku, a drugi od Rudnice; i sa istočne strane od Kruševca i Toplice preko Brzeća.
Od Ravnog Kopaonika odvaja se njegov istočni ogranak sa spuštanjem na prevoj Mramor (1140 m), zatim se penje ka Velikoj ogledni (1359 m) i talasastim grebenom Vrata (1072 m), Počar (1163 m) završava sa Javorcem i njegovim vrhom Žurla (869m), spuštajući se strmo u Jankovu klisuru koja ga odvaja od planine Jastrebac.
OPŠTE KARAKTERISTIKE
Privlačnost Kopaonika leži u izuzetnoj dinamici njegovog reljefa. Prostrani planinski pašnjaci guste zimzelene i mešovite šume, kao i planinski vrhovi sa kojih se vide Šar planina, Stara Planina kao i ostale okolne planine ostaju u neizbrisivom sećanju svih koji su posetili ovu planinsku lepoticu.
FLORA I FAUNA
Kopaonik je mesto na kome se mogu naći primerci endemske flore kao što su Pančićeva omorika (Sempervirum Kopaonicense Pancic), Pančićeva potočarka (Cardamine Pancicii) i kopaonička ljubičica (Viola Copanicensis).
Od mnogobrojnih životinjskih vrsta najznačajniji su sivi soko (Falco Peregrinus), zlatni orao (Aquila Curvirostra), sova (Bubo Bubo), divlja mačka (Felis Silvestris) i jelen (Capreolus Capreolus). KLIMA
Sa skoro 200 sunčanih dana godišnje, Kopaonik zaslužuje svoje drugo ime "Sunčana planina. Južni položaj, visina i otvorenost terena sprečava zadržavanje oblaka nad planinom. Hladan vazduh pada u okolne ravnice i uvale, tako da zimske temperature nisu preniske. Prosečna godišnja temperatura je 3,7°C. Sneg počinje krajem novembra i traje do maja, prosečno 159 dana godišnje. Nivo padavina je veći od 1000 mm godišnje.
TERMALNI IZVORI I BANJE
U regionu planine ima dosta termalnih izvora. Vrlo su poznate Vrnjačka Banja, Mataruška Banja i Sijarinska Banja. U samom podnožju nalazi se Jošanicka Banja (termalni izvor, 78°C), Lukovska Banja (36-56°C) i Kuršumlijska Banja (38-57°C). Pored termalnih izvora na Kopaoniku postoje i mineralni izvori kao i izvor niskoradioaktivne vode Krčmar na visini od 1700 m i Marine vode na visini od 1950 m.